Prijeđi na sadržaj

Indijske planinske pruge

Izvor: Wikipedija
Planinske pruge Indije
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Indija
Godina uvrštenja1999. (23. zasjedanje) prošireno 2005. i 2008.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:944

Indijske planinske pruge čini pet željezničkih pruga u planinskom dijelu Indije koje su izgrađene koncem 19. i početkom 20. stoljeća, za vrijeme britanske vlasti, a koje su još uvijek u upotrebi. Ovih pet staza [1], koje se još uvijek koriste, povezuju važna zimska odmarališta s podnožjem, vijugajući oštrim, ali slikovitim krajolikom.[1] S obzirom na nepristupačan teren, one su "izvanredan primjer međurazmjene vrijednosti, razvoja tehnologije i jedno od inženjerskih čuda",[2] zbog čega su upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1999. godine.

Tri pruge se nalaze na himalajskom planinskom području sjeverne indije:

  • Himalajska pruga Darjeeling (1881.), duga 88 km, spaja Siliguri (100 m nadmorske visine) i Darjeeling (2.200 m) u indijskoj državi Zapadni Bengal. Jedna od znamenitosti na ovoj pruzi su četiri petlje i isto toliko mjesta gdje su vlakovi išli cik-cak, naprijed-nazad, kako bi savladali visoki uspon.
  • Pruga Kalka-Shimla (1898.), duga 95.66 km, spaja grad Shimla (2,205 m), moderni glavni grad Himachal Pradesha na Himalajama, koji je bio ljetna prijestolnica Britanske Indije, s gradom Kalka (656 m) u državi Haryana. Pruga ima 103 tunela i 864 mosta s kolonadom lukova na više katova, poput rimskih akvedukta (slika gore desno). Nagib je većinom 3% s 919 krivina od kojih najoštrija ima kut od 48 stupnjeva.
  • Pruga doline Kangra (1924.), duga 164 km, spaja gradove Pathankot i Joginder Nagar, kroz dolinu u pod-himalajskom području poznatom po ljepoti i hinduističkim hramovima. Odmilja ju zovu "Vlak-igračka Kangra", i većinom ima blagi uspon osim kod kritične točke postaje Ahju na visini od 1.210 metara, gdje je nagib 1:19 do 1:31.

Dok su druge dvije mnogo južnije u području Zapadnih Gati (Gorje Sahyadri):

  • Planinska pruga Nilgiri (1899. – 1908.), duga 46 km, spaja Mettupalayam s Ootacamundom u indijskoj državi Tamil Nadu, na tzv. "Plavim planinama južne Indije", Nilgiri planinama. Na ovoj pruzi ima 208 krivina, 16 tunela i 250 mostova i nekih 7.2 km ima uspon od 1:12.5 stupnjeva, te su tu postavljene jedinstvene nazubljene tračnice (Abt).
  • Pruga brda Matheran (1901. – 07.) u Maharashtri, duga 20 km, kroz gustu šumu povezuje Neral i Matheran, u blizini Mumbaija. Njena osobitost je nasip u obliku potkove koji je podignut kako se vagoni ne bi izvrtali u oštrim krivinama. Ali, ipak je zbog nagiba od 5% brzina vlakovima ograničena na 20 km/h, a sve do 1980. god. bila je, zbog sigurnosti, zatvorena tijekom sezone monsuna.
  • Turistički vlak na prugi Darjeeling
    Turistički vlak na prugi Darjeeling
  • Pranpučeni vlak na vijaduktu pruge Nilgri
    Pranpučeni vlak na vijaduktu pruge Nilgri
  • Shivalik Delux Express na postaji u Shimli
    Shivalik Delux Express na postaji u Shimli
  • Turistički vlak na prugi Matheran
    Turistički vlak na prugi Matheran
  • Pranpučeni vlak na prugi kroz dolinu Kangra
    Pranpučeni vlak na prugi kroz dolinu Kangra

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Indijske planinske pruge
  1. ↑ David Abram, Rough guide to India, Rough Guides, 2003., str. 479. ISBN 1843530899.
  2. ↑ Ashwani Lohani, The Indian Mountain Railways iz knjige: M.S. Kohli, Mountains of India: Tourism, Adventure, Pilgrimage, 2004., Indus Publishing, str. 97.-106. ISBN 8173871353. (engl.)

Poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Indiji
Kulturna baština (32)
Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.)
Indijska zastava
Prirodna baština (7)
Mješovita baština (1)
Nematerijalna
svjetska baština (14)
Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskrtsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine2) (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.)

1) Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša.   2) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Indijske_planinske_pruge&oldid=6853760"